Dan državnosti
Srbija danas obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske. Istog datuma 1835. godine donet je i prvi moderni ustav Srbije.
Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Sretenje Gospodnje
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 15. februara, slave Sretenje Gospodnje, praznik posvećen unošenju Isusa Hrista u hram. Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi 40. dana od Božića.
Narodna verovanja i običaji
Ako je na Sretenje sunčan dan i medvedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje senke, pa se vrate nazad, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.
Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i leto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće. Običaj je da se na Sretenje obavezno pale sveće jer se smatra da plamen ima moć i da će štititi kuću od grmljavine i drugih nesreća.
Ovoga dana devojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Veruje se da ako prvo sretne crnomanjastog, za takvog će se udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.
